Đorđe, u stvari je Belgarth postavio najkorisniju poruku - za vožnju levo-desno po biciklističkim stazama, svaki bicikl je odličan, nema potrebe razbijati glavu oko detalja. Najbolji dokaz za to jeste činjenica da se na stazama i viđaju svakakvi bicikli. I analogija sa patikama je na mestu. Da bi se razumele neke razlike, treba se razumeti i u materiju. Ja sam vozio nekoliko različitih nivoa opreme. Od SiS (krš krševa, ne znam da li su smislili nešto još gore), preko Acera i LX/X7 do XT. Od čeličnog rama i krute viljuške, preko jeftinog amortizera do visoke klase. Od Tektro v-brake kočnica, preko Acera i LX do hidrauličnih XT diskova. Itd.
Moji saveti iz ličnog iskustva: 1) Ako je moguće, naći bilo koga ko se razume, da pođe u prodavnicu, pogleda modele u opticaju i preporuči jedan. 2) Najbitnija stvar koja se bira jesu tip bicikla (mtb, drumaš, treking, city, itd) i VELIČINA. 3) Plastične pedale odmah zameniti metalnim. 4) Sve sajle na biciklu što pre zameniti kvalitetnim. Loše se brzo istežu i deformišu, što dovodi do lošijeg rada povezane komponente, zahteva često štelovanje, a uz to loše sajle uništavaju bužire ("creva"). 5) Ako su v-brake kočnice, odmah uzeti kvalitetne paknove (u procentima daleko skuplji, ali u samom iznosu ne naročito) i na zadnju kočnicu staviti "buster" (booster) - kočiće fantastično (barem po suvom). 6) Definitivno ne manje od 24 brzine, a poželjno 27, zbog dostupnosti delova. Iz istog razloga i 36 žica na točkovima (tačnije, nablama). Što je oprema standardnija, lakše se i održava i menja. 7) V-brake kočnice zahtevaju posebne felne koje se danas (u kategoriji "normalno") sve teže nalaze. To je jedini razlog zbog kog bi mehanički diskovi mogli da imaju prednost. Ne birati bicikl prema sedištu, pedalama i rogovima. To je nešto što se lako menja. 9) Posle tipa i veličine, najvažnije komponente su kvalitet točkova, kočnica i menjača. Te tri stvari najdirektnije utiču na bezbednost. 10) Izbegavati bicikle koji u zadnjem točku imaju plastični štitnik od spadanja lanca. Lanac ne treba da spada. Mislim, ok staviti štitnik, ali ako je fabrički predviđeno da lanac spada, izbegavati. 11) Početnik bez ičije pomoći treba za pomoć da se obrati prodavcu. Ako je prevarant, žaliti se šefu i pljuvati ih u samoj radnji na sav glas.
Što se cena tiče, gledajući polovne bicikle, moj stav (često osporavan ) jeste da je polovan bicikl = polovan auto / 10. Kada su u pitanju novi bicikli (vs novi automobili), analogija nije potpuna jer nema novih automobila za 2,000 evra. A i bolje što ih nema. Bicikl NIJE jeftina igračka. To je jedna od najskupljih igračaka. Uostalom, zakonski je definisan kao "vozilo", a ne igračka. Ipak, za pomenutu laganu vožnju biciklističkom stazom, pa još i bez uspona (Most na Adi nije uspon), gde jedva da se menjaju brzine, sasvim je pogodan i dovoljan najjeftiniji MTB koji sam ikada imao (čelični, kruta vila, SiS "menjači"). Ponika je malo naporna, zbog malih točkova i prenosa, ali može i ona. Dakle, Forester ili Glider ili bilo šta slično - svejedno. Razlika nije vredna uloženog vremena i truda da se otkrije i razume. A koga zanima, vremenom će lako naučiti. Ja bih uzeo onaj sa više standardne opreme.
Inače, svi na ovom forumu imaju jedno isto iskustvo - posle malo krugova samo po kraju, lagano su prelazili na sve više i više, jer nam se biciklizam sve više sviđao. U tom slučaju, potreban je sve kvalitetnija oprema, a zbog toga su standardi bitni. Naravno, posle nekog vremena treba promeniti ceo bicikl, jer se i standardi menjaju.
P.S. Trenutno bih uzeo neki od modela u Planet Bike prodavnicama, zbog akcije da se za 4 artikla (bilo koja, skuplja od 500 din, ako se ne varam) dobija 20 % popusta. Tri dodatna artikla su 1500 din, pa popust na biciklu svakako donosi uštedu, a kupi se i dodatna oprema (npr, rukavice, flekice, itd).